gornji milanovacpoljoprivreda

Postavljanje plastenika i sadnja povrća

Bliži nam se dolazak proleća, a samim tim i ratarski radovi pod kojim se podrazumevaju i radovi u plastenicima kao i sadnja povrća. Šta je sve potrebno kako biste podigli plastenik i započeli sopstvenu proizvodnju povrća razgovarali smo sa Aleksom Petrovićem iz poljoprivredne apoteke „Agroprima“.

Kada je reč o zasnivanju plastenika postoje razne opcije. To može biti, na primer drvena konstrukcija, metalna ili konstrukcija na plastičnim cevima koja je najčešća. U pitanju su cevi od osam metara koje se postavljaju i za njih postoji specijalna folija. Pre svega toga, zemljište treba da bude pripremljeno, izorano i nađubreno. Kod manjih proizvodnja za sopstvene potrebe, obično se koriste organska đubriva. Postoji mogućnost proizvodnje sopstvenog rasada, ali većina ljudi kupuje gotov rasad od ljudi koji se bave profesionalnom proizvodnjom rasada. Mogu se saditi razne biljne kulture, međutim najčešće su to: paradajz, paprika i krastavac. Oni mogu da se sade u plastenicima već u martu ili sredinom aprila. To je već gotov rasad, samim tim te biljke idu dosta unapred u odnosu na biljke koje će biti napolju, tako da se dobija vremenska ušteda. Pored svih mera koje sam spomenuo, gotovo pa obavezna mera je postavljanje sistema „kap po kap“ jer je to jedan od najpravilnijih sistema zalivanja – rekao je Aleksa Petrović, Master inženjer poljoprivrede – „Agroprima“.

Aleksa Petrović, Master inženjer poljoprivrede – „Agroprima“

S obzirom na to da je poslednjih godina prisutno sve jače sunčevo zračenje, proizvođači sem folije i cevi, sve češće biraju mreže za senčenje koje se postavljaju na plastenike jer se na taj način biljkama produžava vegetacija, a pored toga one su na taj način zaštićene od prekomerne toplote i sunčevih zraka.

 

GM PRESS

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezani članci

Back to top button