DRUŠTVOVESTI

„Priroda više ne prašta”

Čovek i priroda

OTPAD

U opštini Gornji Milanovac, sakupljanje čvrstog komunalnog otpada obavlja JKP ”Gornji Milanovac”. Otpad se odlaže na savremenoj sanitarnoj deponiji ”Vujan”.

Sadašnje stanje kapaciteta deponije je 120.000 m³, procenjen vek deponije je oko 20 godina. Godišnje količine deponivanog čvrstog komunalnog neopasnog otpada su oko 14.000t godišnje, od toga: komunalni otpad 7865t, industrijski otpad 5.394t kabasti otpad 621t.

Na području opštine sprovodi se primarna selekcija otpada (PET ambalaža, papir I karton), u sledećim količinama: PET ambalaža – godišnje oko 45.860kg, papir i karton – godišnje oko 123.436kg. Prema podacima iz 2012. godine, smeće se preuzima fizičkim licima sa površine od 593.263,95m² i privredi sa površine od 234.517,11m². Očekivane količine papira i pet ambalaže na godišnjem nivou će se kretati: oko 50t. PET ambalaže i oko 150 t papira sa tendencijom porasta količina koje se izdvajaju u primarnoj selekciji što je oko 2.5 % ukupne količine smeća.

Kompleks sanitarne deponije Vujan nalazi se na oko 5 km. jugozapadno od gradske urbane sredine. Do tela deponije se dolazi asfaltiranim putem koji se u Semedraži odvaja od Ibarske magistrale i prelazi preko reke Despotovice. Konfiguracijom terena telo deponije potpuno je zaklonjeno od okoline što je značajna prednost ove lokacije. Lokacija Vujan predstavlja geomorfološku useklinu koja se pruža istok-zapad I prostire se u dolini strmih strana čiji je južni bok bez vegetacije a severni sa nešto pošumljenog terena.

Samo telo deponije obloženo je vodonepropusnom folijom sa zaštitom od geotekstila I drenažnim sistemom. Na ovaj način tlo i podzemne vode potpuno su zaštićeni od procednih voda od smeća sa tela deponije. Procedne vode prikupljaju se u postrojenje za prečišćavanje a dalje na Centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Mlakovcu.

Na telu deponije formirani su biotrnovi za prikupljanje biogasa koji nastaje kao posledica procesa raspadanja smeća. Ovaj sistem, obezbedio je telo deponije od samozapaljenja i požara koji su do sanacije deponije bili uobičajena pojava. Na ovaj način sprečeno je aerozagađenje.

U cilju eliminisanja neprijatnih mirisa i skupljanja gamadi i lešinara predviđa se redovno sabijanje smeća kompaktorom i svakodnevno prekrivanje inertnim materijalom. Otpaci se po dovoženju sistematski rasprostiru i ravnaju u slojevima debljine 0,10 – 0,20m i sabijaju kompaktorom do određene gustine. Na svaki sabijeni sloj kompaktor rasprostire sledeći tanki sloj otpada preko ravne površine i taj sloj se ponovo njime sabija. Ova operacija se ponavlja dok se ne postigne ukupna visina radnog sloja otpada, preko kojeg se rasprostire sloj prekrivnog materijala od 0,20m na gornjoj površini ćelije, odnosno 0,60 m sa otvorenih bočnih strana ćelije. Formiranje svake ćelije se završava na kraju određenog radnog dana.

Raščišćavanjem divlje deponije u Lunjevici na lokaciji Šapčeva ćuprija, počela je realizacija projekta Gornji Milanovac bez divljih deponija, koji finansira Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Opština Gornji Milanovac je preko Kancelarije za zaštitu životne sredine formirala katastar divljih deponija i do sada sopstvenim sredstvima očistila njih 315. JKP Gornji Milanovac je po sprovedenim javnim nabavkama obavljalo čišćenje, sanaciju i rekultivaciju divljih deponija i sav prikupljen otpad deponovalo na sanitarnu deponiju „Vujan“. Na području opštine Gornji Milanovac nalazi se još 28 divljih deponija, čije je uklanjanje obuhvaćeno ovim projektom.

Ovo je prva od 28 divljih deponija koje će JKP u saradnji sa opštinskom upravom Opštine Gornji Milanovac u ovoj godini očistiti. Time ćemo doprineti zdravijoj i čistijoj životnoj sredini – izjavio je Ivan Lazić, direktor JKP Gornji Milanovac.

Za ovaj projekat resorno Ministarstvo je izdvojilo 5 212 840 dinara, što predstavlja 75,42% od ukupne vrednosti projekta. Visina udela Opštine Gornji Milanovac u finansiranju projekta je 24,58%., što čini iznos od 1.698.646,oo dinara, a krajnji rok za njegovu realizaciju je 2 novembar tekuće godine. Svih 28 očišćenih, saniranih i rekultivisanih lokacija biće obeleženo tipskim edukativnim tablama sa jasnim upozorenjima za zagađivače.

Tekst je sastavni deo projekta „Priroda više ne prašta“, koji je sufinansiran sredstvima Ministarstva za informisanja i telekomunikacije. Stavovi izneti u medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove ministarstva koje je dodelilo sredstva.

 

 

GM PRESS

 

 

Slične vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pogledajte
Close
Back to top button