
Izložba Rukopisna srednjovekovna baština Brankovića predstavljena je Milanovčanima u Muzeju rudničko-takovskog kraja. Postavku čine izdvojeni rukopisi dinastije Branković, predstavljeni na dizajniranim printovima. Autorke izložbe su: dr Snežana Cvetković, Tatjana Gačpar, muzejski savetnici Muzeja u Smederevu i Marina Lazović, bibliotekar savetnik Narodne biblioteke.
– Biblioteka na dvoru despota Đurđa Brankovića bila je veoma bogata i odražavala je obrazovanje dvog gospodara, koji je govorio nekoliko evropskih jezika, među kojima je bio i turski. Esfigmenska povelja spada u jednu od najznačajnijih iz dvorske baštine i predstavlja važno likovno svedočanstvo o tome kako su izgledali članovi porodice Branković. Izložba sadrži pre svega, umetničke kopije srednjovekovnih rukopisa koje je za Muzej u Smederevu kopirala arheograf, istoričarka umetnosti, Ljupka Vasiljev davne 1972. godine- rekla je dr Snežana Cvetković, autorka izložbe.

Pismenost je bila jedna od najznačajnijih karakteristika bogate dvorske kulture despota Đurđa Brankovića u Smederevu u periodu između 1430. i 1459. godine. Najznačajniji uticaj na njen razvoj pripadao je obrazovanom vladaru, koji je osim svog narodnog, poznavao srpskoslovenski, grčki, latinski, turski i mađarski jezik i koji je shodno tome, veliku pažnju na svom dvoru posvetio biblioteci, pismenosti i nastajanju novih rukopisa.
Repliku Esfigmenske povelje, jednu od najznačajnijih iz baštine, kopirala je Zdenka Živković, a njen original se i danas čuva u Manastiru Esfigmen na Svetoj Gori. Postavku čine i drugi značajni rukopisi, Srpski psaltir, Žitije i slova Jovana Zlatoustog, Lestvice Jovana Lestvičnika, Smederevsko četvorojevanđelje, Jevanđelje vladike Maksima Brankovića, Prenos moštiju Svetog Luke u Smederevo.

Spone između rudničkog i smederevskog kraja su duboko ukorenjene, a izložba je samo jedna u nizu koje dva muzeja organizuju, rekla je Cvetković.
Izložba traje do 10. aprila.


GM PRESS/Aleksandra Stevanić