
U 9 časova, na spomenik “Sloboda“, na Trgu Kneza Mihaila, vence su položili Lazar Nikolić, predsednik Skupštine opštine Gornji Milanovac i predstavnici Vojske Srbije, a prisutnima se obratio Aleksandar Marušić, direktor Muzeja rudničko-takovskog kraja.
– Toga dana, poslepodne oko 4 sata, Nemačke snage su upale iz pravca Kragujevca u Gornji Milanovac i krenule u sistematsko paljenje naše varoši. Naša varoš je tada imala ne više od 300 građevina, što privatnih, što javnih. Jedina oblast koja je pošteđena je naselje u kome su tada živeli milanovački Romi, jer je bila postavljena tabla sa obaveštenjem o zaraznim bolestima u tom delu varoši i na taj način su se spasili. Što se ostatka varoši tiče, pošteđene su bile i gornjomilanovačka crkva i Gimnazija, dok su u plamenu fosfornih ploča toga dana stradale: zgrada Starog suda, Sreskog načelstva, mnogobrojne trgovinske radnje, veliki broj civilnih kuća, imanja sa stokom, nakon čega je grad delovao nestvarno pust i delovalo je da se neće moći obnoviti. Nakon toga izgubljena je arhitektonska struktura tadašnjeg Milanovca, jer posle toga grad se razvija na skroz drugačiji način uz osmostruki porast stanovnika. Međutim, najveća tragedija tog dana nije samo stradanje preko 270 građevina, već odvođenje u kragujevačke logore smrti preko 100 stanovnika, od kojih se većina, nažalost, nije vratila kući. – izjavio je prisutnima Aleksandar Marušić, Direktor Muzeja rudničko – takovskog kraja.

15. oktobar se obeležava kao Dan sećanja na jedan od najtežih dana u istoriji grada. Posle 1945. godine grad je ponovo počeo da se obnavlja, što je trajalo punih 20 godina, a nama je, prema Marušićevim rečima, ostala obaveza da se sećamo ovog tužnog momenta, da treba da praštamo, ali ne smemo da zaboravljamo i da se trudimo da nam se ovakva tragedija nikada više ne ponovi.

GM PRESS/Jelena Novaković